preskoči na sadržaj

Osnovna škola Zadarski otoci Zadar

Login
Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 5. 2011.

Ukupno: 372340
Ovaj mjesec: 2831
Ovaj tjedan: 231
Danas: 5
Školski list

Prvi broj školskog lista OZ izašao je u rujnu 2015.

Tražilica
Kalendar
« Svibanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Anketa
Kako vam se sviđa web www.skole.hr?




Globe projekti - Fenologija smokve

Fenološka motrenja smokve

Fenologija

  • znanost koja proučava utjecaj vremena i klime na rast i razvoj biljaka i životinja
  • fenološka motrenja se sastoje u praćenju i bilježenju vremena nastupa određene razvojne  faza kao što su pupanje, listanje, cvjetanje …, a koje su ovisne o periodičnim promjenama atmosferskih uvjeta
  • određivanje početka nastanka takovih pojava može pomoći pri proučavanju globalnih vegetacijskih promjena uzrokovanih promjenama klime
  • biljke kao veoma osjetljivi indikatori mogu ukazati na lokalne i regionalne klimatske promjene

Početak pupanja

To je osnovna fenofaza koju učenici mogu prepoznati i odrediti njezin početak

  • pupanje ukazuje na početak sezone rasta
  • to je razdoblje stvaranja novih listova i fotosintetske aktivnosti u njima
  • pupanje je u najvećoj mjeri ovisno o toplini i raspoloživoj vlazi

Zašto istražujemo početak pupanja

  • da bi odredili trajanje vegetacijskog razdoblja i istražili kako se mijenja tijekom godina te
  • odredili kako uvjeti na staništu (temperatura zraka i tla, vlažnost zraka i tla, duljina dana) utječu na rast biljaka
  • da bi istražili klimatske promjene i njihov utjecaj na biljke

Odabir fenoloških objekata

  • fenološka mjerenja smo započeli prema uputama GLOBE programa na autohtonoj listopadnoj vrsti – smokva (Ficus carica L.)
  • odabrali smo stablo smokve 30-tak metar od meteorološke postaje
  • postaja je na pristupačnom mjestu gdje je ozelenjavanje prirodne vegetacije pod utjecajem klimatskih čimbenika (nema zalijevanja i gnojenja koji mogu utjecati na biološke cikluse)
  • za smokvu u Jezerima i Murteru koje su dalje od meteorološke postaje – uzeli smo koordinate GPS-om, one su, također, pod utjecajem klimatskih čimbenika
  • visinska razlika između fenoloških objekata je manje od 50 metara

Što i kako mjeriti

  • treba odabrati veću granu na južnoj strani biljke i na njoj četiri pupa (lista)
  • granu treba označiti vidljivom trakom ili drugom trajnom oznakom i na grani posebno označiti pupove
  • mjerenja je vršila stalno ista osoba u isto vrijeme
  • s motrenjima je započeto ranije od očekivanog pupanja i mjerno mjesto se je posjećivalo 2 puta tjedno sve dok se na čitavom drvetu nisu pojavili pupovi
  • tijekom rasta list je mjeren svaki dan
  • dužina lista mjeri se od dna  (baze, podine) do vrha

Istraživačka pitanja

  • Kada je smokva u fazi pupanja?
  • Kako okoliš utječe na pupanje smokve?
  • Jesu li počeci pupanja smokve približno isti na različitim postajama od Zadra, Ugljana, Murtera do Solina?

Prikaz podataka

Zaključci

  • Dokazali smo tezu da je vrijeme pupanja smokve u Dalmaciji približno jednako na svim mjernim postajama
  • U Zadru je propupala 17. 3. na Bilom brigu i Boriku, a najkasnije u Tisnom (27.3.)

Količina topline dobivena zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura počevši od 1. siječnja do otvaranja trećeg pupa je od 543,7 u HTUŠ Zadar do 660,13  u OŠ Valentin Klarin u Preku

  • Potencijalna evapotranspiracija (gubitak vode s površine) kreće se oko 45 mm
  • Vodena razlika (WD) između količine oborina i njezina gubitka kreće se od -3.7 do 168,3 mm
  • Vodena razlika škole Obrovac tako je visoka zbog velike količine padalina i manjeg gubitka vode iz lišća
  • fenološka analiza uključena u GLOBE program predstavlja veliku mogućnost i izazov , jer zahtijeva korištenje različitih mjerenja, obradu podataka , izračun fenoloških veličina i povezivanje klimatskih uvjeta sa stanjem vegetacije
  •  za svaku je vrstu potrebna određena kombinacija vlage i topline pri kojoj će započeti pupanje  
preskoči na navigaciju